Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Jakova Persijanca, plemića koji je živeo u Persiji na dvoru cara Izdigerda krajem četvrtog i početkom petog veka.
Ganut ovim pismom Jakov se gorko pokajao i pred carem i svim dvorjanima objavio da je on hrišćanin i da neće prinositi više žrtve lažnim idolima. Besan car ga je osudio na smrt i to tako da mu se odseca deo po deo tela, dok ne izdahne. Prema priči, svetitelju su prvo odsečeni prsti na rukama, pa na nogama, noge pa ruke, ramena, i najzad i glavu. Do poslednjeg trenutka, pri svakom sečenju, Jakov je blagodario Bogu. Tako je ovaj svetitelj okajao svoje greh i čiste duše izašao pred Boga i Isusa Hrista.
Glava Jakova Persijanca i danas se nalazi u posebnoj kripti u Rimu, dok su mu mošti sahranjene u Portugaliji gde se praznuje 22. maja.
Zbog činjenice da je u jednom trenutku svog života, vođen trenutnom situacijom i koristi koju je imao, ovaj svetitelj skrenuo sa istinskog puta vere, on se danas smatra zaštitnikom svih onih koji su nekada pogrešili, ali i uvideli svoju grešku i vratili se pod okrilje hrišćanstva.
Zato, ako osećate da ste na pogrešnom putu, ako u dubini duše znate da ste pogrešili, nikada nije kasno da se pokajete! Zamolite Svetog Jakova da vas povede i pomoć će sigurno doći.
„Strašnim mučenjem i dobrim trpljenjem sve si zadivio, mnogostradalni: Na koliko su delova rezali tvoje telo, a ti si blagodarne i predivne molbe izrekao Gospodu: Zato si u stradanju primio venac, i uzišao ka prestolu nebeskog Cara, Hrista Boga, Sveti Jakove: Njega moli da se spase duše naše.“
Izvor Kurir